Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

Ovim Zakonom uređuje se posebna zaštita ratnih vojnih invalida, mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida rata, sudionika rata i članova njihovih obitelji.

 

Članak 2.

 

Zaštita po ovom Zakonu ostvaruje se po osnovi oštećenja organizma, gubitka člana obitelji i po osnovi materijalnih potreba korisnika.

 

Članak 3.

 

Prava utvrđena ovim Zakonom mogu ostvarivati i koristiti državljani Republike Hrvatske. 
Državljani drugih država s teritorija bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije koji imaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske mogu ostvarivati i koristiti prava utvrđena ovim Zakonom u slučaju reciprociteta.

 

Članak 4.

 

Novčana sredstva za provođenje ovoga Zakona osigurava Republika Hrvatska.

 

II. OSOBE OBUHVAĆENE ZAŠTITOM

 

I. Ratni vojni invalidi

Članak 5.

 

Ratni vojni invalid je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:

1.    u sastavu partizanskih odreda, odnosno Jugoslavenske armije ili izvan njihova sastava pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po naređenju vojnih organa ili organa vlasti od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945;

2.    u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., odnosno do otpuštanja iz zarobljeništva, iako je s tim u vezi bila pravomoćno osuđivana nakon 15. svibnja 1945;

3.    u sastavu jugoslavenske vojske za vrijeme rata od 6. do 17. travnja 1941. ili kasnije kao ratni zarobljenik u logorima;

4.    pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija, ako ju je na te dužnosti uputilo nadležno tijelo u okviru međunarodnih obveza poslije 15. svibnja 1945.

 

2. Mirnodopski vojni invalidi

 

Članak 6.

 

Mirnodopski vojni invalid je osoba koja je u miru, bez svoje krivnje, ranjena ili ozlijeđena, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 20% i to:

1.    kao djelatna vojna osoba u obavljanju specifičnih vojnih dužnosti u oružanim snagama Republike Hrvatske (bojeve vježbe, bojevo gađanje, služba straže, situacija bojeve gotovosti i sl.);

2.    kao vojna osoba u obavljanju obvezne vojne službe u oružanim snagama Republike Hrvatske ili u svezi s tom službom ili u obavljanju dužnosti u vojnoj školi u svojstvu kadeta koji se osposobljava za oružane snage Republike Hrvatske;

3.    kao aktivna vojna osoba u obavljanju specifičnih vojnih dužnosti u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (bojeve vježbe bojevo gađanje, služba straže, situacija bojeve gotovosti i sl.) do 8. svibnja 1991;

4.    kao vojna osoba u obavljanju obvezne vojne službe u Jugoslavenskoj narodnoj armiji u koju ju je uputilo nadležno tijelo Republike Hrvatske ili u svezi s tom službom, osim ako joj je organizam oštećen neposrednim aktivnim sudjelovanjem u oružanim akcijama protiv Republike Hrvatske. Ne smatra se da su neprijateljski djelovali protiv Republike Hrvatske oni hrvatski državljani koji su kao vojni obveznici upućeni na bojište u sastavu bivše JNA protiv vlastite volje i bez mogućnosti da budu otpušteni ili da pobjegnu iz te vojske;

5.    na vojnoj vježbi pričuvnog vojnog sastava Republike Hrvatske ili drugih službi i jedinica organiziranih od strane Ministarstva obrane;

6.    pri obavljanju ili u povodu obavljanja zadataka i poslova službe javne sigurnosti legalnih tijela Republike Hrvatske kod kojih je došlo do uporabe vatrenog ili hladnog aružja.

Odredbe stavka 1. točke 1. i 2 ovoga članka primjenjuju se i na pripadnike Ministarstva unutarnjih poslova i Zbora narodne garde u pogledu oštećenja organizma nastalog u obavljanju stručne obuke u funkciji priprema za obranu Republike Hrvatske. 
Nehaj se, ne smatra krivnjom u smislu stavka 1. ovoga članka. 
Odlazak na bojeve vježbe i bojevo gađanje i povratak s takve vježbe i gađanja, odnosno odlazak na vojnu vježbu i povratak s vojne vježbe ne smatra se obavljanjem specifičnih vojnih dužnosti, odnosno vojnom vježbom pričuvnog vojnog sastava u smislu stavka 1. točke 1. i 3., odnosno točke 5. ovoga članka.

 

Članak 7.

 

Mirnodopski vojni invalid je i osoba koja je kao vojna osoba nakon 15. svibnja 1945. oboljela ili joj se od ranije postojeća bolest pogoršala, odnosno ispoljila, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica obavljanja obvezne vojne službe ili dužnosti pod okolnostima iz članka 6. stavka 1. točke 2. i 4. ovoga Zakona, pa je zbog toga njezin organizam oštećen za najmanje 60%. 
Mirnodopski vojni invalid koji po osnovi bolesti stekne i koristi prava po ovom Zakonu najmanje pet godina zadržava svojstvo mirnodopskog vojnog invalida ako mu se oštećenje organizma smanji ispod 60%, ali ne niže od 20%.

 

3. Civilni invalidi rata

 

Članak 8.

 

Civilni invalid rata (u daljnjem tekstu: civilni invalid) je osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:

1.    zlostavljanjem, odnosno lišenjem slobode od strane terorista ili pripadnika Jugoslavenske narodne armije od 17. kolovoza 1990;

2.    u svezi s ratnim događajima (bombardiranje, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.);

3.    od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka ratnih operacija;

4.    u svezi s diverzantskim, odnosno terorističkim akcijama kojima se ugrožava sigurnost ili ustavni poredak Republike Hrvatske;

5.    zlostavljanjem odnosno lišenjem slobode od strane okupatora ili njegovih pomagača za vrijeme drugog svjetskog rata.

Civilni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 60% zbog bolesti a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica zlostavljanja odnosno lišenja slobode od strane terorista ili pripadnika Jugoslavenske narodne armije od 17. kolovoza 1990. 
Civilni invalid koji po osnovi bolesti stekne i koristi prava po ovom Zakonu najmanje pet godina zadržava svojstvo civilnog invalida ako mu se oštećenje organizma smanji ispod 60%, ali ne niže od 20%.

 

Članak 9.

 

Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti osobe koje su, u Domovinskom ratu, oštećenje organizma dobile kao pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija, odnosno koje su osuđene pravomoćnom sudskom presudom zbog sudjelovanja u neprijateljskim vojnim i paravojnim formacijama ili zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske, kao i članovi njihovih obitelji. 
Prava utvrđena ovim Zakonom ne mogu ostvariti niti osobe koje su se u Domovinskom ratu, same ranile radi izbjegavanja vojne obveze.

 

4. Sudionici rata

 

Članak 10.

 

Sudionik rata, prema ovom Zakonu, je osoba kojoj je na temelju propisa o mirovinskom osiguranju sve vrijeme od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. uračunano u mirovinski staž u dvostrukom trajanju po osnovi sudjelovanja:

1.    u narodnooslobodilačkoj borbi;

2.    u sastavu oružanih formacija antifašističkog pokreta, odnosno u antifašističkoj borbi u drugim zemljama i savezničkim vojskama.

3.    u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., odnosno u zarobljeništvu kao pripadnik hrvatske domovinske vojske u tom razdoblju.

 

Članak 11.

 

Sudionik rata prema ovom Zakonu je i osoba:

1.    kojoj je na temelju propisa o mirovinskom osiguranju sve vrijeme od prije 29. studenoga 1943. do 15. svibnja 1945. uračunano u mirovinski staž u dvostrukom trajanju po osnovi sudjelovanja u narodnooslobodilačkoj borbi, ako je jugoslavenski državljanin postala na temelju Ugovora o miru s Italijom ili je kao jugoslavenski državljan bila nastanjena na teritoriju koji je tim ugovorom pripojen Jugoslaviji, odnosno koja je na temelju Memoranduma o suglasnosti o slobodnom teritoriju Trsta od 5. listopada 1954. izjednačena u pravima i dužnostima s jugoslavenskim državljanima;

2.    kojoj je svojstvo sudionika narodnooslobodilačkog rata utvrđeno po posebnim propisima radi stjecanja materijalne odnosno zdravstvene zaštite.

 

5. Članovi obitelji

 

Članak 12.

 

Zaštita po ovom Zakonu osigurava se članovima obitelji:

1.    osobe poginule, umrle ili nestale pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona;

2.    osobe koja je od rane ili ozljede, dobivene do 15. svibnja 1945. pod okolnostima iz članka 5., stavka 1. točka 2. ovoga Zakona umrla do 15. svibnja 1946;

3.    osobe poginule, umrle ili nestale pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona;

4.    osobe koja je od rane, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 6., stavka 1. točke 2. i 4. i članka 7., stavka 1. ovoga Zakona umrla u roku od godinu dana po otpuštanju iz oružanih snaga;

5.    osobe koja je od rane, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 8., stavka 1., točke 1., 2. i 3. i stavka 2. ovoga Zakona umrla u roku od godinu dana od dana prestanka neprijateljstava;

6.    osobe koja je od rane ili ozljede dobivene do 15 svibnja 1945. pod okolnostima iz članka 8., stavka 1., točke 2., 3. i 5. ovoga Zakona umrla do 15. svibnja 1946.

 

Članak 13.

 

Članovima obitelji, po ovom Zakonu, smatraju se bračni drug, djeca rođena u braku ili izvan braka, usvojena i pastorčad – članovi uže obitelji, te roditelji, očuh, maćeha i posvojitelji. 
Članom uže obitelji, prema ovom Zakonu, smatra se i izvanbračni drug koji s vojnim invalidom, civilnim invalidom odnosno sudionikom rata, ima djece i s njim živi, odnosno do njegove je smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje godinu dana.

 

III. PRAVA PO OSNOVI OŠTEĆENJA ORGANIZMA

 

Članak 14.

 

Ratni i mirnodopski vojni invalidi i civilni invalidi imaju, po osnovi oštećenja organizma, uz uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na:

1.    osobnu invalidninu;

2.    dodatak za njegu i pomoć druge osobe;

3.    ortopedski dodatak;

4.    profesionalnu rehabilitaciju;

5.    kupališno i klimatsko liječenje;

6.    pomoć u troškovima liječenja i nabavi ortopedskih pomagala.

 

Članak 15.

 

Radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona vojni i civilni invalidi razvrstavaju se, prema utvrđenom postotku oštećenja organizma, u deset skupina:

1.    skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma kojima je za redovan život potrebna tuđa njega i pomoć druge osobe,

2.    skupina – invalidi sa 100% oštećenja organizma,

3.    skupina – invalidi s 90% oštećenja organizma,

4.    skupina – invalidi s 80% oštećenja organizma,

5.    skupina – invalidi s 70% oštećenja organizma,

6.    skupina – invalidi s 60% oštećenja organizma,

7.    skupina – invalidi s 50% oštećenja organizma,

8.    skupina – invalidi s 40% oštećenja organizma,

9.    skupina – invalidi s 30% oštećenja organizma,

10.  skupina – invalidi s 20% oštećenja organizma.

Oštećenjem organizma, prema ovom članku, smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane, ozljede ili bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona. 
Invalidu koji je zadobio više oštećenja organizma pod različitim okolnostima predviđenim ovim Zakonom, pri ocjenjivanju postotka oštećenja uzimaju se u obzir sva takva oštećenja, a svojstvo se određuje prema oštećenju organizma za koje se, pri ocjenjivanju ukupnoga postotka oštećenja, utvrdi najveći postotak. 
Pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma osobama kojima je oštećenje organizma nastalo kao posljedica pogoršanja, odnosno ispoljenja bolesti uzima se odgovarajući postotak od cjelokupnog oštećenja organizma s tim da po toj osnovi utvrđeni postotak oštećenja organizma ne može iznositi više od 80%.

 

1. Osobna invalidnina

 

Članak 16.

 

Osobna invalidnina određuje se u mjesečnoj svoti prema grupi oštećenja organizma invalida. 
Mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine određuje se u visini od 100% proračunske osnovice. 
Mjesečna svota osobne invalidnine invalida II. – X. skupine određuje se u postotku od osobne invalidnine invalida I. skupine i to: 
Skupina                                Postotak
II.                            73,00
III.                           55,00
IV.                           41,00
V.                            29,00
VI.                           18,00
VII.                         12,00
VIII.                        6,00
IX.                           4,00
X.                            3,00

 

2. Dodatak za njegu i pomoć druge osobe

 

Članak 17.

 

Pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe imaju:

1.    invalidi I. skupine;

2.    invalidi II, III. i IV. skupine kojima je organizam oštećen i neovisno o vojnom, odnosno civilnom invaliditetu koje je oštećenje, zajedno s vojnim odnosno civilnim invaliditetom, jednako oštećenju organizma invalida I. skupine.

Invalidi iz stavka 1. ovoga članka radi ostvarivanja prava na dodatak za njegu i pomoć druge osobe razvrstavaju se u dva stupnja:

1.    u prvi stupanj – invalidi I. do IV. skupine, koji su potpuno nesposobni za obavljanje svih životnih potreba i kojima je potrebna neprekidna njega i pomoć od druge osobe;

2.    u drugi stupanj – ostali invalidi iz stavka 1. ovoga članka.

 

Članak 18.

 

Osnovica za određivanje dodatka za njegu i pomoć druge osobe je mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine. 
Dodatak za njegu i pomoć druge osobe iznosi mjesečno:

1.    za prvi stupanj 100% od osnovice

2.    za drugi stupanj 66% od osnovice

 

3. Ortopedski dodatak

 

Članak 19.

 

Pravo ne ortopedski dodatak imaju vojni i civilni invalidi kojima je tjelesno oštećenje utvrđeno zbog težih oštećenja organizma koja su neposredna posljedica dobivene rane, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka. 
Oštećenja organizma iz stavka 1. ovoga članka razvrstavaju se u četiri stupnja prema težini, vrsti i uzroku oštećenja.

 

Članak 20.

 

Osnovica za određivanje ortopedskog dodatka je mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine. 
Ortopedski dodatak iznosi mjesečno: 
1 ) za I. stupanj 29% od osnovice, 
2) za II. stupanj 22% od osnovice, 
3) za III. stupanj 14% od osnovice, 
4) za IV. stupanj 7% od osnovice. 
Ortopedski dodatak iz stavka 2. točke 1. ovoga članka povećava se za 25% invalidu kod kojega postoji kombinacija dva ili više oštećenja I. stupnja.

 

4. Profesionalna rehabilitacija

 

Članak 21.

 

Mirnodopski vojni invalid i civilni invalid rata kod kojeg je uzrok invalidnosti djelimično ili u cjelosti posljedica rane, ozljede, bolesti, pogoršanja bolesti na osnovi kojih je stekao svojstvo mirnodopskog, odnosno civilnog invalida rata, a kod kojeg postoje preostala radna sposobnost, ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje posla za koje se traži stručna sprema viša od njegove, bez obzira na to je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje, ako nema navršene godine života i to: žena 40 godina, a muškarac 45 godina.
O pravu na profesionalnu rehabilitaciju i roku trajanja rehabilitacije u prvom stupnju rješava područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prema prebivalištu invalida, a u drugom stupnju Središnja služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapšljavanju osoba s invaliditetom.
Za vrijeme profesionalne rehabilitacije invalid ima pravo na novčanu pomoć u visini osnovice za određivanje opskrbnine ako mu redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 33. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.
Ako invalid za vrijeme profesionalne rehabilitacije živi izvan mjesta svoga prebivališta novčana pomoć iz stavka 3. ovoga članka povećava se za 50%.
Za vrijeme dok invalid prima novčanu pomoć iz stavka 3. ovoga članka ne može koristiti pravo na opskrbninu.

 

5. Kupališno i klimatsko liječenje

 

Članak 22.

 

Vojni i civilni invalidi I. do IV. skupine imaju pravo na kupališno i klimatsko liječenje uz uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

 

Članak 23.

 

Kupališno i klimatsko liječenje, prema ovom Zakonu, je liječenje koje je nužno kao nastavak liječenja od bolesti koje su propisane kao indikacija za to liječenje u svezi s oštećenjem organizma na osnovi kojeg je ostvario svojstvo invalida. 
Kupališno i klimatsko liječenje obavlja se u specijaliziranim zdravstvenim ustanovama u kojima se u liječenju primjenjuje prirodni faktor i zdravstvenim ustanovama u kojima se liječenje obavlja pretežno prirodnim faktorom.

 

IV. PRAVA PO OSNOVI GUBITKA ČLANA OBITELJI

 

Članak 24.

 

Članovi obitelji osoba iz članka 12. ovoga Zakona imaju sve uvjete propisane ovim Zakonom, pravo na obiteljsku invalidninu. 
Pravo na obiteljsku invalidninu, uz uvjete propisane ovim Zakonom, ima i bračni drug i djeca, te roditelji vojnog, odnosno i civilnog invalida I. do IV. skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe. 
Članovi obitelji osoba iz članka 12. točke 1. do 2. ovoga Zakona, uz uvjete propisane ovim Zakonom, imaju pravo i na uvećanu obiteljsku invalidninu.

 

1. Obiteljska invalidnina

 

Članak 25.

 

Pravo na obiteljsku invalidninu članovi uže obitelji mogu ostvariti pod ovim uvjetima:

1.    udovica – kad navrši 55 godina života ili udovac kad navrši 65 godina života, a i prije navršenih 55, odnosno 65 godina života ako su nesposobni za privređivanje;

2.    djeca, posvojenici i pastorčad – do navršene 15. godine života odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog trajanja redovnog školovanja, ali najkasnije do navršene 26. godine života, a ako su nesposobni za privređivanje, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života, odnosno za vrijeme redovnog školovanja, prije navršene 26. godine života.

Ako je školovanje prekinuto zbog služenja vojnog roka ili bolesti, pravom na obiteljsku invalidninu ove se osobe mo gu koristiti i za vrijeme služenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navršene 26. godine života, a nakon toga najviše još za onoliko vremena koliko su zbog služenja vojnog roka odnosno bolesti izgubile od redovnog školovanja, ako je redovno školovanje nastavljeno prije navršene 26. godine života;

1.    osoba iz točke 2. ovoga stavka za izvanrednog školovanja na prvoj godini više škole odnosno fakulteta ili druge visoke škole, uz uvjet da je na prvu godinu studija upisana u godini u kojoj je završila srednju školu i da je nezaposlena.

 

Ako užu obitelj čine bračni drug s jednim članom ili više članova obitelji iz stavka 1., točke 2. ovoga članka, bračni drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao sukorisnik s njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1., točke 1. ovoga članka i to dok i jedno od te djece ima pravo na invalidninu. 
Bračni drug vojnog odnosno civilnog invalida I. do IV. skupine koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma ima, uz uvjete iz stavka 1., točke 1. ovoga članka, pravo na obiteljsku invalidninu, ako je s invalidom živio u bračnoj zajednici i zajedničkom kućanstvu posljednjih pet godina prije njegove smrti, ako nije zaposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću i nije korisnik mirovine. 
Pravo na obiteljsku mirovinu, pod uvjetima iz stavka 3. ovoga članka, imaju roditelji vojnog, odnosno civilnog invalida rata I. do IV. skupine koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoć druge osobe po osnovi oštećenja organizma, ako niti jedan član uže obitelji ne koristi to pravo. 
Obiteljsku invalidninu pastorčad može ostvariti ako ih je osoba od koje izvode pravo uzdržavala najmanje posljednju godinu dana prije smrti.

 

Članak 26.

 

Roditelji iza osobe poginule, nestale ili umrle pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže obitelji ostvarili to pravo. 
Očuh, maćeha i posvojitelji, koji su osobu od koje izvode pravo uzdržavali ili ih je ta osoba uzdržavala najmanje pet godina prije smrti, imaju također pravo na obiteljsku invalidninu iako su članovi uže obitelji ostvarili to pravo. 
Očuh, maćeha ili posvojitelj koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu ima preče pravo od roditelja koji nije izvršavao roditeljsku dužnost prema osobi od koje bi izvodio pravo.

 

Članak 27.

 

Osnovica za određivanje visine obiteljske invalidnine je mjesečna svota osobne invalidnine invalida I. skupine. 
Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iznosi 15% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka. 
Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iza osobe iz članka 12. točke 3. do 6. ovoga Zakona iznosi 25% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka. 
Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iza osobe iz članka 12. točke 1. do 2. ovoga Zakona iznosi 40% mjesečno od osnovice iz stavka 1. ovoga članka.
Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje više članova obitelji za svakog sukorisnika svota obiteljske invalidnine iz stavka 2., odnosno stavka 3. ovoga članka povećava se za 50%.

 

Članak 28.

 

Ako obiteljsku invalidninu koriste dva ili više članova obitelji obiteljska invalidnina pripada sukorisnicima u jednakim dijelovima.

 

Članak 29.

 

Roditelj čije je jedno dijete izgubilo život pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona ima pravo na obiteljsku invalidninu iz članka 27. stavka 4. ovoga Zakona povećanu za 50%. 
Ako se obiteljskom invalidninom po stavku 1. ovoga članka koriste oba roditelja kao sukorisnici svota obiteljske invalidnine određena po članku 27., stavku 4. ovoga Zakona uvećava se za 50%.

 

Članak 30.

 

Članovi obitelji koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi jedne ili više osoba imaju pravo na obiteljsku invalidninu, u nesmanjenoj svoti, za svaku od tih osoba. 
Pravo na obiteljsku invalidninu imaju, uz uvjete propisane ovim Zakonom, i korisnici osobne invalidnine.

 

2. Uvećana obiteljska invalidnina

 

Članak 31.

 

Roditelj i bračni drug osobe poginule ili umrle pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona koji nemaju djece, odnosno imaju jedno dijete ili više djece koja su nesposobna za privređivanje, uz uvjet da je ta nesposobnost nastala prije 15. godine života, odnosno prije navršene 26. godine života, ako je dijete bilo na redovnom školovanju imaju, uz pravo na obiteljsku invalidninu i pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu. 
Pravo na uvećanu obiteljsku invalidninu ima i dijete bez oba roditelja koje obiteljsku invalidninu koristi iza osobe poginule ili umrle pod okolnostima iz članka 5. ovoga Zakona. 
Uvećana obiteljska invalidnina iz stavka 1. i 2. ovoga članka iznosi 34,50% od mjesečne svote osobne invalidnine invalida I. skupine. 
Ako više osoba iz stavka 1. i 2 ovoga članka ispunjava uvjete za priznavanje prava na uvećanu obiteljsku invalidninu, uvećana obiteljska invalidnina u svoti iz stavka 3. ovoga članka pripada svakoj od njih.

 

Članak 32.

 

Korisnici koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na uvečanu obiteljsku invalidninu iz članka 31. ovoga Zakona po osnovi dviju ili više osoba imaju pravo na tu invalidninu samo iza jedne osobe.

 

V.     PRAVA PO OSNOVI MATERIJALNIH I DRUGIH POTREBA KORISNIKA

 

1. Opskrbnina

 

Članak 33.

 

Pravo na opskrbninu imaju korisnici osobne invalidnine, korisnici obiteljske invalidnine – osobe iz članka 24., stavka 1. i 2. ovoga Zakona, sudionici rata i članovi obitelji sudionika rata od prije 9. rujn 1943. do 15. svibnja 1945. umrlih poslije 15. svibnja 1945., koji imaju prebivalište i žive na teritoriju Republike Hrvatske, ako su nesposobni za privređivanje i ispunjavaju ove uvjete:

1.    da nisu zaposleni;

2.    da samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost;

3.    da nisu korisnici mirovine;

4.    da nisu korisnici novčanog primanja u svezi s prekvalifikacijom ili dokvalifikacijom, odnosno zbog nezaposlenosti ili stalne mjesečne novčane pomoći po propisima o socijalnoj zaštiti;

5.    da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovne novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 39% proračunske osnovice;

Pravo na opskrbninu, pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka, imaju i slijepi članovi obitelji iza smrti invalida I. do VII. skupine i sudionika rata.

 

Članak 34.

 

Sukorisnicima obiteljske invalidnine i korisnicima više invalidnina pripada jedna opskrbnina.

 

Članak 35.

 

Nesposobnima za privređivanje, prema ovom Zakonu, smatraju se:

1.    vojni i civilni invalid I. do V. skupine koji nije zaposlen niti samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost;

2.    žena kada navrši 55 godina ili muškarac kad navrši 65 godina života, odnosno za mlađe osobe kad nastupi gubitak sposobnosti za rad prema propisima o invalidskom osiguranju radnika;

3.    dijete do navršenih 15 godina života, odnosno za vrijeme školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života kod kojega je nastupila opća nesposobnost za rad, prema propisima o mirovinskom osiguranju za vrijeme, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina života, odnosno za vrijeme školovanja prije navršenih 26. godina života;

4.    udovica ili udovac iza osobe od koje izvode pravo, ako je nakon smrti te osobe ostalo jedno ili više djece prema kojima oni obavljaju roditeljske dužnosti, dok kod te djece postoji opća nesposobnost za rad, prema točki 3. ovoga stavka.

Dijete iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, koje prekine školovanje zbog bolesti što je utvrdi nadležna zdravstvena ustanova, smatra se nesposobnim za rad i za vrijeme trajanja bolesti do navršenih 26 godina života, kao i nakon te godine, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od školovanja, ako je školovanje nastavljeno prije navršenih 26 godina.

 

Članak 36.

 

Osnovica za određivanje opskrbnine iznosi 33% od proračunske osnovice, a za članove obitelji sudionika rata od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. umrlih poslije 15. svibnja 1945. iznosi 16,50% od proračunske osnovice. 
Korisnicima koji u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini osnovice. 
Korisnicima koji u kućanstvu imaju prihod od poljoprivredne djelatnosti odnosno druge redovne prihode od utjecaja na opskrbninu, opskrbnina se određuje u visini razlike između dijela prihoda koji mjesečno otpada na korisnika i osnovice za određivanje opskrbnine. 
Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, opskrbnina određena prema stavku 2. odnosno 3. ovoga članka povećava se za 50% za svakog daljnjeg korisnika. 
Ako oba bračna druga ispunjevaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, po različitim osnovama, opskrbnina im se određuje kao jednom korisniku i tako određena povećava za 50% za drugog bračnog druga.

 

Članak 37.

 

Sukorisnicima opskrbnine koji žive u zajedničkom kućanstvu, opskrbnina, određena po članku 36. stavku 4. ovoga Zakona, pripada na jednake dijelove. 
Ako obiteljsku invalidninu koristi više osoba koje iz opravdanih razloga žive odvojeno (razvedeni roditelji, djeca rođena u braku i djeca rođena izvan braka i dr.), a prihodi im ne potječu iz zajedničkih izvora opskrbnina pripada samo onim sukorisnicima koji ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu. 
Ako dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine iz stavka 2. ovoga članka ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na opskrbninu, svakome od njih pripada svota koja bi mu pripadala kao samostalnom korisniku, s time da zbroj tih svota ne može biti veći od osnovice za određivanje opskrbnine povećane po članku 36. stavku 4. ovoga Zakona. Ako je zbroj tih svota veći, opskrbnina pripada svakom od sukorisnika u omjeru sa svotama koje bi im pripadale kao samostalnim korisnicima.

 

Članak 38.

 

Samohranim korisnicima opskrbnina, određena prema članku 36. ovoga Zakona, povećava se za 50%.

 

Članak 39.

 

Samohranim, prema ovom Zakonu, smatra se korisnik opskrbnine koji nema zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom na prihod od poljoprivredne djelatnosti, te da u svome kućanstvu nema srodnika sposobnih za privređivanje, niti ima članova obitelji u kućanstvu ili izvan kućanstva, koji su zaposleni ili korisnici mirovine ili samostalno obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost ili da imaju zemljište u posjedu, vlasništvu ili suvlasništvu za koje se prema zakonu zadužuje porezom na prihod od poljoprivredne djelatnosti. 
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka pri utvrđivanju svojstva samohrane osobe ne uzima se u obzir pastorčad, koja ne živi s njom u kućanstvu. 
Ne smatraju se sposobnim za privređivanje, u smislu stavka 1. ovoga članka, članovi kućanstva koji su nesposobni za privređivanje prema članku 35. ovoga Zakona ako nisu zaposleni, odnosno samostalno ne obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost.

 

Članak 40.

 

Pravo na opskrbninu i visina opskrbnine ovisi o ukupnom prihodu od poljoprivredne djelatnosti korisnika opskrbnine i svih članova njegova kućanstva, kao i o drugim redovnim novčanim prihodima korisnika opskrbnine i članova njegove obitelji koji žive s njim u kućanstvu. 
Kućanstvom, prema ovom Zakonu, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda.

 

Članak 41.

 

Kao prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva smatra se dohodak od poljoprivrede i šumarstva ostvaren korištenjem prirodnih bogatstava zemlje i uporabe od tih djelatnosti dobivenih proizvoda, koji je služio kao osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost u prethodnoj godini.
Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka dohodak od poljoprivrede i šumarstva uzima se umanjen za 50%, ako su u pitanju korisnici koji u kućanstvu nemaju članova sposobnih za privređivanje u smislu članka 35. i 39. stavka 3. ovoga Zakona, te korisnici dodatka za njegu i pomoć druge osobe i korisnici dodatka za pripomoć u kući
Ako je poljoprivredno zemljište dano u zakup, kao prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva smatra se mjesečna svota zakupnine, ako je to za korisnika povoljnije. 
Ako se radi o korištenju tuđeg zemljišta, prihod poljoprivredne djelatnosti i šumarstva uzima se po odbitku ugovorene naknade za korištenje tuđeg zemljišta.
Prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva uzima se u obzir i kad se radi o prihodu od korištenja prirodnih bogatstava zemlje i uporabe od tih djelatnosti dobivenih proizvoda sa zemljišta na kojemu korisnik ima pravo plodokorištenja.

 

Članak 42.

 

Drugim redovnim novčanim prihodima, prema ovom Zakonu smatraju se:

1.    prosječna mjesečna plaća, odnosno naknada s osnova zaposlenja ostvarena u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno ostvarena za prvi cijeli mjesec po zaposlenju u tekućoj godini;

2.    mirovina u prosječnoj mjesečnoj svoti ostvarenoj u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u mjesečnoj svoti za prvi cijeli mjesec tekuće godine po ostvarenju;

3.    prihod od samostalnog obavljanja privredne ili profesionalne djelatnosti, prihod ostvaren od iznajmljivanja soba i pružanja usluga i prehrane turistima, prihod od imovine i drugi porezu podložni prihodi prema dobiti, odnosno prihodu iz prethodne godine koji je služio za osnovicu pri određivanju poreza.

 

Članak 43.

 

U druge redovne novčane prihode koji su od utjecaja na opskrbninu ne ulaze: novčana primanja po ovom Zakonu, novčana primanja po općinskim propisima o zaštiti vojnih invalida, sudionika i žrtava rata, novčana primanja po propisima o socijalnoj zaštiti, novčana naknada za tjelesno oštećenje i dodatak za njegu i pomoć druge osobe po propisima o invalidskom osiguranju, doplatak za djecu, novčana pomoć obitelji vojnog obveznika, zatim stipendije, nagrade i druga slična primanja učenika i studenata, a niti druge stalna mjesečna novčana primanja korisnika, odnosno članova njegove obitelji, za koja je propisima o njihovu ustanovljenju određeno da se ne uzimaju u obzir kao prihodi kod stjecanja i određivanja prava koje ovisi o prihodima.

 

Članak 44.

 

Dio prihoda koji otpada na člana kućanstva korisnika opskrbnine o kojemu ovisi pravo na opskrbninu i visina opskrbnine izračunava se tako, da se:

1.    ukupni prihod od poljoprivredne djelatnosti i šumarstva podijeli na korisnika opskrbnine i sve članove njegova kućanstva;

2.    drugi redovni novčani prihodi podijele na korisnika opskrbnine odnosno člana obitelji o čijem se prihodu radi i članove njegove obitelji koji s njim žive u kućanstvu, ako ih taj član, odnosno korisnik, uzdržava i ako prema njima ima obvezu uzdržavanja. Ovi prihodi dijele se i na unučad korisnika, odnosno člana obitelji o čijem se prihodu radi, ako ih taj član obitelji odnosno korisnik uzdržava kao članove svoge kućanstva zato što su nesposobni za privređivanje i nemaju roditelje niti prihode ili su im roditelji nesposobni za privređivanje i bez prihoda.

Ako je bračni drug  korisnika opskrbnine zaposlen u inozemstvu kod inozemnog poslodavca ili tamo samostalno obavlja privrednu ili profesionalnu djelatnost, smatra se da mjesečni prihod po članu kućanstva korisnika opskrbnine prelazi svotu iz čllanka 33., točke 5. ovoga Zakona.

 

Članak 45.

 

Promjene u visini prihoda i broju članova kućanstva, o kojima ovisi pravo na opskrbninu i visina opskrbnine, utječu na opskrbninu tako, da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje opskrbnine uzimaju u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca poslije nastanka, a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje opskrbnine uzimaju se u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja odgovarajućeg zahtjeva.

 

2. Dodatak za pripomoć u kući

 

Članak 46.

 

Korisniku opskrbnine koji zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju ne može sam ispunjavati osnovne životne zahtjeve, pripada dodatak za pripomoć u kući, ako ne koristi dodatak za njegu i pomoć druge osobe po ovome Zakonu ili po drugim propisima. 
Dodatak za pripomoć u kući iznosi mjesečno 23% od proračunske osnovice, a za članove obitelji sudionika rata od prije 9. rujna 1943. do 15. svibnja 1945. umrlih poslije 15. svibnja 1945. iznosi 11,50% od proračunske osnovice.

 

3. Besplatni udžebenici

 

Članak 47.

 

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama.
Djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama.
Pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama imaju i mirnodopski vojni odnosno civilni invalidi rata čija je invalidnost nastupila pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona.
Osobe iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike, ako to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz člianka 33. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

 

 

4.   Prednost pri upisu u obrazovne ustanove

 

Članak 48.

 

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, izravno se upisuju u srednje škole i visoka učilišta, pod uvjetom da prijeđu bodovni, odnosno razredbeni prag, odnosno da zadovolje na ispitu sposobnosti i darovitosti u srednjim školama u kojima se provodi prijamni ispit.
Prednost pri upisu u obrazovne ustanove iz stavka 1. ovoga članka, ne ulazi u upisnu kvotu.

 

5.   Posebni dodatak

 

Članak 49.

 

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona i djeca civilni invalidi rata, čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona, imaju pravo na posebni dodatak u visini od 10% od proračunske osnovice za vrijeme redovnog školovanja u osnovnim i srednjim školama ako nisu korisnici opskrbnine i ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prolaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 33. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

 

6.   Stipendije

 

Članak 50.

 

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona i mirnodopski vojni i civilni invalidi rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, imaju pravo na stipendiju tijekom redovitog studiranja na visokim učilištima ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 33. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.
Uvjete i mjerila za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar znanosti i tehnologije uz prethodnu suglasnost ministra rada i socijalne skrbi.

 

7.   Prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove

 

Članak 51.

 

Djeca osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona, djeca civilni invalidi rata dije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8. ovoga Zakona i djeca mirnodopskih vojnih i civilnih invalida rata I. skupine sa 100% oštećenja organizma, imaju prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove ako im redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruku svotu redovnih novčanih prihoda iz članka 33. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

 

8. Prednost pri zapošljavanju

 

Članak 52.

 

Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe, te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske obvezni su pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima dati prednost pri zapošljavanju:

1.    djeci osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona,

2.    mirnodopskim vojnim i civilnim invalidima rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona,

3.    bračnom drugu i roditeljima osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. ovoga Zakona.

Prednost ostvarivania prava na zapošljavanje ostvaruje se redoslijedom od točke 1. prema točki 3. ovoga članka pod uvjetom da nema kandidata iz članka 38. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji koji imaju prednost.
Prednost pri zapošljavanju iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jednokratno, osim u slučajevima zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, a ne mogu ga ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, otkazom radnika ili sporazumom.
Provedbu odredaba ovoga članka nadzire inspekcija rada, odnosno upravna inspekcija, u postupku i na način utvrđen odredbama članka 38. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

 

9. Prednost pri smještaju u domove socijalne skrbi

 

Članak 53.

 

Vojni i civilni invalid rata I. do IV. skupine čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona, te roditelji i bračni drug osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 5., 6., 7. i 8. ovoga Zakona imaju prednost pri smještaju u domove socijalne skrbi.

 

10.   Oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta

 

Članak 54.

 

Vojni i civilni invalidi rata oslobođeni su od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta za izgradnju stambenoga, gospodarskoga, poslovnog ili javnog objekta, pri dobivanju lokacijske dozvole sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.
Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jedanput.

 

11. Posebni staž

 

Članak 55.

 

Osobe iz članka 8. stavka 1., točke 1. i stavka 2. članka 8. ovoga Zakona koje su kao zaposlene odvedene u zatočeništvo, vrijeme provedeno u zatočeništvu računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju, a ako nisu bile zaposlene vrijeme provedeno u zatočeništvu računa se kao poseban staž u jednostrukom trajanju.

 

12. Pravo na troškove prijevoza i pogreba

 

Članak 56.

 

Ured Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale snosi troškove prijevoza i pogreba posmrtnih ostataka civilnih žrtava iz Domovinskog rate na području Republike Hrvatske, nakon postupka ekshumacije i identifikacije.

VI. POSEBNE ODREDBE

 

Članak 57.

 

Mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, obiteljske invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine, dodatka za pripomoć u kući i svota osnovice za određivanje opskrbnine usklađuje se početkom svake kalendarske godine s proračunskom osnovicom. 
Mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, ortopedskog dodatka, posebnog dodatka, obiteljske invalidnine, uvećane obiteljske invalidnine, dodatka za pripomoć u kući i svota osnovice za određivanje opskrbnine, usklađene po odredbi stavka 1. ovoga članka, mogu se, u tijeku godine, usklađivati i početkom drugog, trećeg i četvrtog tromjesječja, uzimajući u obzir promejnu proračunske osnovice i materijalne mogućnosti Republike.

 

Članak 58.

 

Svota cenzusa redovnih novčanih prihoda iz članka 33., stavka 1., točke 5. ovoga Zakona usklađuje se početkom svake kalendarske godine s proračunskom osnovicom.

 

Članak 59.

 

Svote mjesečnih novčanih primanja, svotu osnovice za određivanje opskrbnine i svotu cenzusa novčanih prihoda utvrđuje, prema odredbama članka 57. i 58. ovoga Zakona, ministar rada i socijalne skrbi, na temelju odgovarajućih službenih podataka.

 

Članak 60.

 

Ministar rada i socijalne skrbi donosi propise: o utvrđivanju postotka oštećenja organizma prema stupnju oštećenja i drugim uvjetima i kriterijima za utvrđivanje invaliditeta; o medicinskim indikacijama za razvrstavanje invalida od I. do IV. skupine prema stupnju potrebe za njegom i pomoći druge osobe; o oštećenju organizma po osnovi kojih invalid ima pravo na ortopedski dodatak i razvrstavanju tih oštećenja u stupnjeve; o indikacijama i kontraindikacijama za kupališno i klimatsko liječenje, trajanju liječenja, uvjete, postupak i način ostvarivanja toga liječenja; na naknadu troškova prijevoza; o načinu i postupku utvrđivanja posebnog staža; o načinu isplate novčanih primanja i drugih troškova po ovom Zakonu, načinu vođenja evidencije o obavljenim isplatama i dostavi izvješća o potrošenim sredstvima prema ovom Zakonu i kontroli namjenskog trošenja sredstava; te o radu liječničkih povjerenstava u postupku za ostvarivanje prava po ovome Zakonu.
Ministar rada i socijalne skrbi može propisati pravo na specijalna pomagala za invalide koji su izgubili vid na oba oka.

 

Članak 61.

 

Pri stjecanju ili određivanju prava po drugim propisima ovisno o prihodima, dodatak za njegu i pomoć druge osobe i dodatak za pripomoć u kući iz ovoga Zakona ne uzimaju se kao prihod prilikom odlučivanja o takvom pravu.

 

VII. KORIŠTENJE PRAVOM I PRESTANAK PRAVA

 

Članak 62.

 

Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina i uvećana obiteljska invalidnina, pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana ispunjenja uvjeta ako je zahtjev za priznavanje tih prava podnijet u roku od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta. 
Ako je zahtjev za priznavanje prava na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu i uvećanu obiteljsku invalidninu, podnijet po isteku roka od tri mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, ta prava pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. 
Danom ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava po osnovi bolesti dobivene pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke l. i članka 7., stavka 1. ovoga Zakona smatra se dan otpuštanja iz oružanih snaga. 
Opskrbnina i dodatak za pripomoć u kući, posebni dodatak i novčana pomoć pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, 
Ako je zahtjev za priznavanje prava na opskrbninu podnijet prije donošenja rješenja o priznavanju prava na invalidninu, opskrbnina pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon što je na rješenje o pravu na invalidninu data suglasnost u revizijskom postupku. 
Ako je zahtjev za priznavanje prava na dodatak za pri pomoć u kući podnijet prije donošenja rješenja o priznanju prava na opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući pripada od prvog dana idućeg mjeseca nakon donošenja rješenja o priznanju prava na opskrbninu.

 

Članak 63.

 

Vojni, odnosno civilni invalid, koji za isto oštećenje organizma koristi pravo na novčanu naknadu za tjelesno oštećenje po propisima o mirovinskom osiguranju ne može koristiti pravo na invalidninu po ovom Zakonu. 
Član obitelji osobe iz članka 12., točke 3. do 6. ovoga Zakona koji je zaposlen, bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnošću ili je korisnik mirovine, ne može koristiti pravo na obiteljsku invalidninu po ovom Zakonu.

 

Članak 64.

 

Korisnik dodatka za njegu i pomoć druge osobe koji ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava po drugim propisima ima pravo na razliku svote dodatka za njegu i pomoć druge osobe po ovom Zakonu, ako takva razlika postoji.

 

Članak 65.

 

Osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljska invalidnina, uvećana obiteljska invalidnina, opskrbnina, dodatak za pripomoć u kući i doplatak za djecu isplaćuje se u mjesečnim svotama i to unazad.

 

Članak 66.

 

U slučaju smrti korisnika prava iz ovoga Zakona prestanak prava utvrđuje se zaključno zadnjim danom u mjesecu u kojem je korisnik umro.
Dospjele, a neisplaćene svote novčanih primanja iz ovoga Zakona mogu se isplatiti članovima obitelji koji su s korisnikom do njegove smrti živjeli u zajedničkom kućanstvu, na njihov zahtjev.

 

Članak 67.

 

Dodatak za njegu i pomoć druge osobe i dodatak za pripomoć u kući ne isplaćuje

se za mjesec u kojem je korisnik sve vrijeme proveo u zdravstvenoj ustanovi ili drugoj organizaciji ili ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoć druge osobe. 
Dodatak za njegu i pomoć druge osobe i dodatak za pripomoć u kući ne isplaćuje se ni za vrijeme korištenja kupališnoga i klimatskog liječenja po ovom Zakonu.

 

Članak 68.

 

Korisniku opskrbnine koji boravi u inozemstvu prestaje pravo na opskrbninu, pravo na dodatak za pripomoć u kući nakon tri mjeseca neprekidnog boravka u inozemstvu.

 

Članak 69.

 

Ako se korisnik mjesečnih novčanih primanja iz ovoga Zakona nalazi u pritvoru, članovima obitelji koje korisnik uzdržava isplaćuje se polovica tih primanja. Zadržana polovica primanja isplatit će se korisniku, ako kazneni postupak bude pravomoćnom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravomoćnom presudom bude oslobođen optužbe, odnosno ako optužba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadležnosti suda. 
Ako se korisnik opskrbnine i dodatka za pripomoć u kući nalazi na izdržavanju kazne zatvora preko jednog do šest mjeseci, pripada mu za to vrijeme polovica tih primanja ako uzdržava članove obitelji u kućanstvu, a ako ne uzdržava takove članove obitelji ne pripadaju mu za to vrijeme ta primanja. Ako opskrbninu koriste dva ili više sukorisnika obiteljske invalidnine, ostalim sukorisnicima isplaćuje se dio opskrbnine koji njima pripada.

 

Članak 70.

 

Korisniku prava iz ovoga Zakona, osuđenom pravomoćnom sudskom presudom na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, ne pripadaju ta prava za vrijeme dok se nalazi na izdržavanju kazne.

 

Članak 71.

 

Prava ostvarena po ovom Zakonu gube korisnici koji su osuđeni pravomoćnom sudskom presudom zbog toga što su od 17. kolovoza 1990. bili pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih ili paravojnih formacija, odnosno zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti Republike Hrvatske kao i članovi obitelji takvih osoba. 
Osobama protiv kojih je pokrenut kazneni postupak zbog djela iz stavka 1. ovoga članka ne isplaćuju se novčana primanja za vrijeme do okončanja tog postupka.

 

Članak 72.

 

Bračni drug stupanjem u brak gubi prava iz ovoga Zakona koja je ostvario kao član obitelji. 
Bračni drug gubi prava iz ovoga Zakona i ako je napustio djecu s kojom koristi prava i zanemario njihovo uzdržavanje, podizanje i odgoj. Ta prava mogu se ponovno uspostaviti ako bračni drug nastavi obavljati roditeljske dužnosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima iz ovoga Zakona.

 

Članak 73.

 

Prava po ovom Zakonu mogu se koristiti dok postoje ovim Zakonom propisani uvjeti za korištenje tim pravima. 
Korisnici prava iz ovoga Zakona dužni su u roku od 15 dana prijaviti nadležnom organu uprave svaku promjenu činjenica, koje utječu na gubitak pojedinog prava ili na smanjenje opsega korištenja tim pravom.

 

Članak 74.

 

Prava po ovom Zakonu, koja se stječu po osnovi rane ili ozljede dobivene pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke 2. i 4. i stavka 2., članka 6., stavka 1., točke 1., 2., 4., 5. i 6. i stavka 2. i članka 8., stavka 1. ovoga Zakona, odnosno po osnovi smrti osobe pod tim okolnostima, ne zastarijevaju. 
U pogledu zastare isplate novčanih primanja po ovom Zakonu primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zastara potraživanja.

 

VIII. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA

 

Članak 75.

 

O pravima po ovom Zakonu rješava u prvom stepenu nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Ministarstvo rada i socijalne skrbi.
Iznimno od odredbe stavka l. ovoga članka o pravima osoba iz članka 6. stavka 1., točke 1., 2., 5. i 6. i stavka 2., članka 6., te članka 7. ovoga Zakona čije je tjelesno oštećenje nastalo pod tim okolnostima nakon 17. kolovoza 1990., kao i o pravima članova obitelji osoba nastradalih pod tim okolnostima, u prvom stupnju rješava nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
O pravima po ovom Zakonu za osobe koje nemaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske u prvom stupnju rješava nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, a u drugom stupnju nadležno ministarstvo.

 

Članak 76.

 

Činjenica da je rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5. i 6. i članka 8., stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se samo pisanim dokaznim sredstvima. 
Pisanim dokaznim sredstvima u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdana od nadležne vojne jedinice ili ustanove, odnosno od nadležnog tijela državne uprave. 
Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka za utvrđivanje činjenice da se rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke 2 i članka 8., stavka 1. ovoga Zakona smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju tijekom Drugog svjetskog rata i neposredno nakon tog rata, a najkasnije od 15. svibnja 1946. za oštećenje organizma nastalo do 15. svibnja 1945, a za oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 8., stavka 1., točke 1. do 4. ovoga Zakona u vremenu od 30. svibnja 1990. do dana prestanka neprijateljstva, medicinska dokumentacija o liječenju neposredno nakon ranjavanja, ili ozljeđivanja, a najkasnije tri mjeseca od dana prestanka neprijateljstava. 
Pisanim dokaznim sredstvom o činjenici da je rana ili ozljeda dobivena pod okolnostima iz članka 5, stavka 1., točka 2. ovoga Zakona iznimno se može smatrati i odgovarajuća potvrda izdana od Društva ratnih veterana “Hrvatski domobran”.

 

Članak 77.

 

Činjenica da je bolest nastala, pogoršala se odnosno pojavila pod okolnostima iz članka 7., stavka 1., ovoga Zakona utvrđuje se samo na osnovi medicinske dokumentacije koja potječe iz vremena službe u oružanim snagama Republike Hrvatske ili iz vremena od trideset dana otpuštanja iz oružanih snaga. 
Činjenica da je bolest nastala, pogoršala se, odnosno pojavila pod okolnostima iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona utvrđuke se samo na osnovi medicinske dokumentacije koja potječe iz vremena zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatočeništva ili iz vremena od trideset dana nakon zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatočeništva.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka činjenica da je bolest PTSP nastala, pogoršala se odnosno pojavila pod okolnostima iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona može se utvrditi na osnovi medicinske dokumentacije koja nije starija od dvije godine nakon zlostavljanja, odnosno otpusta iz zatočeništva.

 

Članak 78.

 

Činjenica da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 5. i 6., članka 7., stavka 1. i članka 8., stavka 1. i 2. ovoga Zakona utvrđuje se pisanim dokaznim sredstvima. 
Pisanim dokaznim sredstvima u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se potvrda o uzroku i okolnostima pod kojima se slučaj dogodio izdana od nadležne vojne jedinice ili ustanove odnosno od nadležnog tijela državne uprave, odnosno rješenje općinskog suda o proglašenju nestale osobe umrlom.
Pisanim dokaznim sredstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se i medicinska dokumentacija o liječenju, odnosno uzroku smrti osobe od koje se izvodi pravo, ako su iz te dokumentacije vidljive okolnosti stradavanja. 
Pisanim dokaznim sredstvom o činjenici da je osoba od koje članovi obitelji izvode prava po odredbama ovoga Zakona poginula, umrla ili nestala pod okolnostima iz članka 5., stavka 1., točke 2. ovoga Zakona iznimno se može smatrati i odgovarajuća potvrda izdana od Društva ratnih veterana “Hrvatski domobran”.

 

Članak 79.

 

Zahtjev za priznavanje mirnodopskog vojnog invalida po osnovi oštećenja organizma nastaloga zbog bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 7., stavka 1. ovoga Zakona može se podnijeti nakon otpuštanja iz oružanih snaga Republike Hrvatske, a najkasnije u roku od pet godina od dana otpuštanja iz oružanih snaga. 
Zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi osobe koja je od bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 7. stavka 1, ovoga Zakona, umrla u roku od godinu dana od otpuštanja iz oružanih snaga Republike Hrvatske, može se podnijeti u roku od pet godina od dana smrti te osobe. 
Zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi osobe koja je od bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona, umrla u roku od godinu dana od dana zlostavljanja, odnosno otpuštanja iz zatočeništva, može se podnijeti u roku od pet godina od dana smrti te osobe.
Pod otpuštanjem iz oružanih snaga podrazumijeva se prekidanje obveze služenja vojnog roka, otpuštanje ročnika nakon odsluženja vojnog roka ili zbog nesposobnosti za vojnu službu i otpuštanje vojnih obveznika s vojne vježbe u vojnim postrojbama, odnosno vojnim ustanovama.

 

Članak 80.

 

Oštećenje organizma invalida, pravo na dodatak za njegu i pomoć druge osobe, pravo na ortopedski dodatak, pravo na pripomoć u kući, te nesposobnost za privređivanje, kao uvjet za ostvarivanje prava po ovom Zakonu, utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja nadležnog liječničkog povjerenstva. 
Kupališno i klimatsko liječenje koristi se na osnovi mišljenja nadležnih liječničkih povjerenstava.

 

Članak 81.

 

Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje liječničko povjerenstvo sastavljeno od tri liječnika specijalista. 
Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku daje liječničko povjerenstvo sastavljena od pet liječnika specijalista. 
Liječnička povjerenstva iz članka 80., stavka 2. ovoga Zakona sastavljene su od po tri liječnika specijalista: 
Ministar rada, socijalne skrbi, imenuje članove povjerenstva iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka i određuje sjedište i područje rada povjerenstva.

 

Članak 82.

 

Liječničke povjerenstva iz članka 80. stavka 2. i članka 81. stavka 1. i 2. ovoga Zakona daju nalaz i mišljenje u roku od dva mjeseca od dana primitka predmeta.

 

Članak 83.

 

Rješenje, doneseno u prvom stupnju, kojim se utvrđuje vojni i civilni invaliditet, pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući i doplatak za djecu podliježe reviziji. 
Reviziju obavlja, po službenoj dužnosti, nadležno drugo-stupanjsko tijelo državne uprave. 
Ako je protiv rješenja prvostupanjskog tijela državne uprave izjavljena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem. 
Ako protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije izjavljena žalba, tijelo koje je donijelo to rješenje dostavit će ga, zajedno sa spisima predmeta, tijelu nadležnom za reviziju u roku od 8 dana od dana isteka roka za žalbu. 
Revizija odgađa izvršenje rješenja.

 

Članak 84.

 

U postupku revizije nadležni drugostupanjsko tijelo uprave može se s prvostupanjskim rješenjem suglasiti ili ga može izmijeniti, poništiti ili ukinuti. 
Drugostupanjsko tijelo će u postupku revizije poništiti ili ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak ili sam riješiti stvar, ako utvrdi da su u prvostupanjskom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđene činjenice ili da se u postupku nije vodilo računa o pravilima postupka, koja bi bila od utjecaja na rješenje stvari, ili ako utvrdi da su pogrešno ocijenjeni dokazi, ili da je iz utvrđenih činjenica izveden pogrešan zaključak o činjeničnom stanju, ili da je pogrešno primijenjen propis na temelju kojeg je stvar riješena. 
Prvostupanjsko tijelo čije je rješenje u postupku revizije poništeno ili ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak, donosi novo rješenje. Novo prvostupanjsko rješenje podliježe reviziji u kojoj se ispituje je li novo rješenje u skladu s razlozima zbog kojih je prethodno rješenje poništeno ili ukinuto. 
U postupku revizije drugostupanjsko je tijelo dužno pribaviti nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva iz članka 81. stavka 2. ovoga Zakona o oštećenju organizma invalida, o pravu na dodatak za njegu i pomoć druge osobe, pravu na ortopedski dodatak, pravu na pripomoć u kući, o nesposobnosti za privređivanje i u slučaju iz stavka 3. ovoga članka.

 

Članak 85.

 

Ako protiv rješenja prvostupanjskog tijela koje podliježe reviziji nije izjavljena žalba, a revizija ne bude obavljena u roku od tri mjeseca od dana kad je drugostupanjsko tijelo primio predmet, smatra se da je revizija obavljena i da je dana suglasnost na rješenje. 
Ako se u postupku revizije pribavlja nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, rok za izvršenje revizije počinje teći od dana kad je drugostupanjsko tijelo primilo nalaz i mišljenje liječničkog povjerenstva, ako je nalaz i mišljenje zatraženo u roku od 15 dana od dana primitka predmeta na reviziju. 
Kada je rješenje, koje je u postupku revizije doneseno u propisanom roku, poništeno u upravnom sporu, tijelo čije je rješenje poništeno, može donijeti novo rješenje u postupku revizije u roku od 30 dana od primitka presude.

 

Članak 86.

 

Nadležno prvostupanjsko tijelo, po službenoj dužnosti vodi postupak za donošenje novog rješenja o pravu koje je prethodnim rješenjem utvrđeno privremeno. 
Novo rješenje iz stavka 1. ovoga članka ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti rješenja kojim je pravo utvrđeno privremeno. 
Ako korisnik prava u postupku iz stavka 1. ovoga članka ne pristupi pregledu ili na drugi način onemogući da liječničko povjerenstvo iz članka 81. stavka 1. ovoga Zakona dade nalaz i mišljenje, postupak će se obustaviti. 
Ako osoba, kojoj je postupak za donošenje novog rješenja obustavljen u smislu stavka 3. ovoga članka, podnese ponovni zahtjev za priznavanje prava po ovom Zakonu, prava utvrđena novim rješenjem pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja tog zahtjeva.

 

Članak 87.

 

Ako nakon donošenja konačnog rješenja o pravima iz ovoga Zakona kod vojnog, odnosno civilnog invalida nastupe promjene, koje su od utjecaja na postotak oštećenja organizma utvrđenog konačnim rješenjem, vojni odnosno civilni invalid može, po isteku dvije godine od dana donošenja konačnog rješenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma. 
Propisom iz članka 60., stavka 1. ovoga Zakona kojim se uređuje utvrđivanje postotka oštećenja organizma utvrdit će se oštećenja na osnovi kojih se može podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma i prije isteka roka od dvije godine. 
Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na osobu kojoj nije priznato svojstvo vojnog, odnosno civilnog invalida zbog neudovoljavanja uvjeta što je ovim Zakonom propisan za stjecanje tog svojstva u pogledu postotka oštećenja organizma.

 

Članak 88.

 

Postupak za rješavanje o svojstvu vojnog ili civilnog invalida odnosno o svojstvu korisnika obiteljske invalidnine, završen rješenjem protiv kojega nema redovnog pravnog sredstva u upravnom postupku, može se obnoviti i nakon proteka rokova predviđenih za obnovu postupka u zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak, osim u slučajevima priznavanja svojstva vojnog odnosno civilnog invalida po osnovi bolesti i priznavanja svojstva korisnika obiteljske invalidnine iza osobe koja je umrla od bolesti. 
Ako se u obnovljenom postupku ranije rješenje zamijeni novim, pravne posljedice na temelju novog rješenja djeluju od prvog dana idućeg mjeseca od dana podnošenja prijedloga za obnovu postupka, odnosno od prvog dana idućeg mjeseca od dana donošenja novog rješenja, ako je postupak za obnovu pokrenut po službenoj dužnosti. 
Činjenice na temelju kojih se donosi rješenje u obnovi postupka pokrenutog po službenoj dužnosti utvrđuju se svim dokaznim sredstvima prikladnima za utvrdivanje činjeničnog stanja.

 

Članak 89.

 

Rješenje o pravima po ovom Zakonu koje je postalo konačno u upravnom postupku može se ukinuti po pravu nadzora u roku od pet godina od dana kada je rješenje postalo konačno u upravnom postupku, ako je njime očigledno povrijeđen materijalni zakon u korist stranke, a na štetu države.

 

Članak 90.

 

U postupku za ostvarivanje prava, po ovom Zakonu, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

 

Članak 91.

 

Rješenja kojima je, prema odredbama ovoga Zakona, priznato pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, opskrbninu, dodatak za pripomoć u kući, doplatak za djecu i pravo na naknadu troškova prijevoza izvršava nadležno tijelo državne uprave koja rješava u prvom stupnju, ako ministar rada i socijalne skrbi drukčije ne odredi. 
Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka novčana primanja po ovom Zakonu korisnicima s prebivalištem u inozemstvu isplaćuje Služba za računovodstvene poslove Ministarstva rada i socijalne skrbi.

 

Članak 92.

 

Isplatno tijelo iz članka 91. ovoga Zakona vodi evidenciju o izvršenim isplatama i o broju i strukturi korisnika.

 

Članak 93.

 

Nove svote novčanih primanja na temelju akata iz članka 59. ovoga Zakona zatečenim korisnicima tih primanja, određuje se i isplaćuje po službenoj dužnosti.

 

Članak 94.

 

Korisnicima prava po ovom Zakonu pripada naknada troškova za prijevoz u drugo mjesto, ako su od nadležnog tijela upućeni, odnosno pozvani u drugo mjesto radi pregleda pred liječničkim povjerenstvom ili u svezi s korištenjem kupališnog i klimatskog liječenja po ovom Zakonu. 
Korisnik prava po ovom Zakonu kojemu je određen pratilac za putovanje radi pregleda pred liječničkim povjerenstvom, odnosno radi korištenja kupališnim i klimatskim liječenjem ima pravo na naknadu troškova prijevoza i za pratioca. 
Pravo na naknadu troškova prijevoza iz stavka 1. i 2. ovoga članka ima i osoba koja je podnijela zahtjev za pri znavanje prava po ovom Zakonu, ako joj je konačnim rješenjem traženo pravo, odnosno povećanje skupine oštećenja organizme priznato. 
Troškovi prijevoza naknađuju se prema cijeni vozne karte za prijevoz autobusom, odnosno drugim razredom željeznicom ili brodom.

 

Članak 95.

 

Troškove postupka za ostvarivanje prave po ovom Zakonu snosi tijelo koje vodi postupak.

 

Članak 96.

 

Troškovi u svezi s radom liječničkih povjerenstava, troškovi medicinskih ispitivanja obavljenih po uputi lijedničkih povjerenstava iz članka 80. stavka 2. i članka 81. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, troškovi platnog prometa, te troškovi tiskanja tiskanica za izvršavanje rješenja po ovom Zakonu, isplaćuju se iz sredstava osiguranih prema članku  4. ovoga Zakona.

 

Članak 97.

 

U postupku ostvarivanja prava po ovom Zakonu ne plaća se taksa.

 

Članak 98.

 

Osoba kojoj su isplaćena novčana primanja po ovom Zakonu na koja nije imala pravo, dužna je vratiti primljene svote. 
Potraživanje iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva kad protekne rok određen zakonom kojim se uređuje zastara potraživanja za tu vrstu potraživanja. Taj rok počinje teći od dana kad je u upravnom postupku postalo konačno rješenje kojim je utvrđeno da isplaćivano primanje ne pripada ili da pripada u manjoj svoti. 
Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je vratiti nepravilno isplaćeno novčano primanje u svoti primljenoj najviše za posljednje tri godine računajući od posljednje isplate na koju nije imala pravo. Ako to ne učini u roku što ga odredi nadležno isplatno tijelo, povrat nepravilno primljenih svota ostvarit će se tužbom pri nadležnom sudu. 
Obveza povrata nepravilno isplaćenih svota primanja postoji neovisno o tome je li rješenje na temelju kojega je primanje isplaćeno poništeno, ukinuto ili izmijenjeno.

 

IX.    PRIMJENA ODREDABA OVOGA ZAKONA ZA VRIJEME RATNOG STANJA

 

Članak 99.

 

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i za vrijeme ratnog stanja, osim odredaba kojima je uređeno pravo na kupališno i klimatsko liječenje.

 

Članak 100.

 

Za vrijeme ratnog stanja ministar rada i socijalne skrbi može, po potrebi, svojom posebnom uputom odrediti tijelo koje će u prvom stupnju rješavati o pravima po ovom Zakonu i isplaćivati novčana primanja za korisnike s područja općine u kojima se, u vrijeme ratnog stanja, te poslove ne može obavljati.

 

Članak 101.

 

Novčana sredstva za ostvarivanje prava predviđeaih ovim Zakonom, za vrijeme ratnog stanja, osiguravaju se po propisima kojima je uređeno financiranje Republike za vrijeme ratnog stanja.

 

Članak 102.

 

U vrijeme ratnog stanja, svote mjesečnih novčanih primanja iz ovoga Zakona utvrđuju se u skladu s visinom sredstava osiguranih prema odredbi članka 101. ovoga Zakona.

 

X. KAZNENE ODREDBE

 

Članak 103.

 

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba, a novčanom kaznom od 300,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u pravnoj osobi ili čelnik tijela,          ako:

1.    pri upisu u obrazovne ustanove postupi protivno odredbi članka  48.b ovoga Zakona,

2.    pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove postupi protivno odredbi članka 48.e ovoga Zakona,

3.    pri zapošljavanju postupi protivno odredbi dčanka 48.f ovoga Zakona

4.    pri smještaju u domove socijalne skrbi postupi protivno odredbi članka 48.g ovoga Zakona.

 

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 104.

 

Ratni vojni invalid kojemu je to svojstvo priznato, do stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/ 92), po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca (Službeni list SFRJ, br. 68/81, 41/83, 75/85, 44/89, 87/89, 20/90 i 42/90), po propisima koji su prethodili tome zakonu, odnosno po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (NN, br. 52/91), zadržava svojstvo ratnog vojnog invalida i koristi se pravima u opsegu i uz uvjete što su propisani Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92) i u slučaju kad osnova za stjecanje tog svojstva nije predviđena tim Zakonom, ako ispunjava uvjete iz članka 3. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 32/92).

 

Članak 105.

 

Mirnodopski vojni invalid kojemu je to svojstvo pdznato, do stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92), po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca (Službeni list SFRJ, br. 68/81, 41/83, 75/85, 44/89, 87/ 89, 20/90 i 42/90), odnosno po propisima koji su prethodili tome zakonu, zadržava svojstvo mirnodopskog vojnog invalida i koristi se pravima u opsegu i uz uvjete što su propisani Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92), i u slučaju kada osnova za stjecanje tog svojstva nije predviđena tim Zakonom, ako ispunjava uvjete iz članka 3. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92).

 

Članak 106.

 

Žrtve fašističkog terora, građanska žrtva rata, odnosno žrtva neprijateljskog djelovanja kojoj je to svojstvo priznato, do stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92), po Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata (NN, br. 57/85, 55/86, 27/88 i 57/89), odnosno po propisima koji su prethodili tome zakonu, smatra se civilnim invalidom rata i koristi se pravima u opsegu i uz uvjete što su Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 33/92), propisani za civilne invalide rata i u slučaju kad osnova za stjecanje tog svojstva nije predviđena ovim Zakonom, ako ispunjava uvjete iz članka 3. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN, br. 39/92).

 

Članak 107.

 

Korisnik obiteljske invalidnine kojem je to pravo priznato, do dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92), po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca (Službeni list SFRJ, br. 68/81,41/83,75/85, 44/89, 87/89, 20/90 i 42/90), po propisima koji su prethodili tome zakonu, odnosno po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (NN br. 52/91), a koji ispunjava uvjete za stjecanie i korištenje tog prava propisane Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92), koristi se i nakon tog dana pravom na obiteljsku invalidninu i drugim pravima u opsegu i uz uvjete što su propisani tim Zakonom, ako ispunjava uvjete iz članka 3. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92).
Korisnik obiteljske invalidnine kojemu je to pravo priznato, do dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92), po zakonu, odnosno po propisima iz stavka 1. ovoga članka, a koji ne ispunjava uvjete za stjecanje i korištenje tog prava propisane Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92), koristi se i nakon tog dana pravom na obiteljsku invalidninu ako ispunjava uvjete iz članka 3. i 9., članka 26. stavka 1. točke 2. i 3. i stavka 2. i članka 68.  Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. .33/92).
Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iz stavka 2. ovoga članka pripada u postotku od mjesečne svote osobne invalidnine invalida I. skupine po Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92), u kojem postotku je bila određena do stupanja na snagu toga Zakona.

 

Članak 108.

 

Nadležno prvostupanjsko tijelo državne uprave donijet će po službenoj dužnosti rješenja o prestanku prava na:

1.    invalidski dodatak, novčanu naknadu, novčanu pomoć, dodatak za njegu i pomoć druge osobe u punom opsegu i obiteljski dodatak za sve dosadašnje korisnike tih prava,

2.    dodatak za njegu i pomoć druge osobe u smanjenom opsegu i dodatak na samohranost za sve dosadašnje korisnike tih prava i

3.    doplatak za djecu za sve dosadašnje korisnike toga doplatka za koje se utvrdi da ne ispunjavaju statusne uvjete iz članka 48.  Zakona o zaštiti vojnih i civlinih invalida rata (NN br. 33/92).

Rješenja iz stavka 1. ovoga članka treba donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92).

 

Članak 109.

 

Zahtjevi za priznavanje svojstva, odnosno prava po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (NN br. 52/91) u povodu kojih, do stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. .33/92), nije doneseno konadno rješenje, riješit će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva ako je to za njih povoljnije.
Zahtjevi za priznavanie svojstva vojnog invalida po osnovi rane, povrede ili ozljede dobivene pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 2. i 4. i članka 6. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92), odnosno zahtjevi za priznavanje prava po osnovi smrti osobe pod tim okolnostima koji budu podneseni nakon stupanja na snagu toga Zakona nede se uzimati u postupak.
Postupak po zahtjevima za priznavanje prava na posebnu novčanu naknadu po Zakonu o posebnoj novčanoj naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima (NN br. 52/78, 48/80, 20/86 i 27/88), u povodu kojih nije doneseno rješenje, do stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92), obustavit će se, a konačna i pravomoćna rješenja o priznatom pravu neće se izvršavati.

 

Članak 110.

 

Strani državljani, osim državljana drugih republika s teritorija bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji su u svojstvu stranog državljana ostvarili svojstvo vojnog invalida po Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca (Službeni list SFRJ, br. 68/81, 41/83, 75/85, 44/89, 87/89, 20/90 i 42/90), odnosno po propisima koji su prethodili tome Zakonu, a koji imaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske zadržavaju svojstvo vojnog invalida i koriste se pravima uz uvjete i u opsegu što su propisani Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92).

 

Članak 111.

 

Korisnike prava iz članka 99. do 102.  Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94 i 108/95), za koje nije doneseno odgovarajuće rješenje po službenoj dužnosti do 31. prosinca 1996., prevest će se na odredbe toga Zakona, ako podnesu zahtjev do 30. lipnja 2002. Zahtjevi podneseni poslije tog roka neće se uzimati u postupak.
Rješenja donesena na temelju stavka 1. ovoga članka podliježu reviziji. Rok za izvršenje revizije ovih rješenja je šest mjeseci.
Ako vojni, odnosno civilni invalid, u postupku iz stavka 1. i 2. ovoga članka, onemogući da liječničko povjerenstvo iz članka 79. stavka 1. odnosno stavka 2. toga Zakona dade nalaz i mišljenje, donijet će se rješenje o prestanku prava.
Prava po rješenjima donesenim na temelju ovoga članka pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva.
Ako se po rješenju iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrdi da pojedino pravo pripada u manjem opsegu, odnosno ako se utvrdi da ranije poznato pravo ne pripada, neće se tražiti povrat isplaćenih svota.
Odredbe stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka ne odnose se na korisnike koji su ostvarili prava prije 1. srpnja 1992. godine po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (NN br. 52/91).

 

Članak 112.

 

lznimno od odredbi članka 58., stavka 1. i 2. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92) ako je oštećenje organizma nastalo, odnosno smrt osobe od koje se izvodi pravo nastupila pod okolnostima iz članka 5. stavka 1. točke 1. i stavka 2. toga Zakona, prije stupanja na snagu toga Zakona, osobna invalidnina, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, obiteljska invalidnina i uvećana obiteljska invalidnina, pripadaju od prvog dana idućeg mjeseca od dana ispunjenja uvjeta ako je zahtjev podnesen do stupania na snagu toga Zakona.
Pravo na invalidninu i dodatak za njegu i pomoć druge osobe, osobama kojima je organizam oštećen za najmanje 60% pod okolnostima iz članka 8., stavka 1., točke 1. do 4. toga Zakona u vremenu od 17. kolovoza 1990. do dana stupanja na snagu toga Zakona, pripada od prvog dana idućeg mjeseca od dana ispunjenja uvjeta, ako je zahtjev za priznavanje svojstva osobne žrtve, odnosno civilnog invalida rata podnesen do stupanja na snagu toga Zakona ili u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu toga Zakona.

 

Članak 113.

 

Na dan stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92), prestaje važiti Zakon o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida (NN br. 57/85, 55/86 i 57/ 89), Zakon o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata (NN br. 57/85, 55/86 i 57/89), Zakon o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata (NN br. 57/85, 55/86, 27/88 i 57/89), Zakon o posebnoj novčanoj naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima (NN br. 52178, 48/80, 20/86 i 27/88), Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca, koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakon (NN br. 53/91), Zakon o preuzimanju zakona iz oblasti boračke zaštite koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuje kao republički zakon (NN br. 53/91), Uredba o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (NN br. 52/ 91) i Uredba o određenim pravima vojnih invalida i članova njihovih obitelji (NN br. 57/91).

 

Članak 114.

 

Propisi doneseni za izvršavanje zakona iz članka 108. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92) primjenjuju se do donošenja propisa iz članka 55. i 56. toga Zakona, ako nisu u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske i tim Zakonom, ali najdulje tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92).

 

Članak 115.

 

Propise o načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike donosi ministar rada i socijalne skrbi.

 

Članak 116.

 

Korisnicima iz članka 99. do 102.  Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92) koji su podnijeli zahtjev na temelju odredaba članka 106. toga Zakona do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 77/92), riješit će se o njihovim invalidskim pravima prema odredbama članka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 77/92).
Nadležni županijski ured, odnosno gradski ured Grada Zagreba donijet će odgovarajuća rješenja o pravu na obiteljsku invalidninu i članovima obitelji vojnih invalida I. do VII. skupine, umrlih do 31. svibnja 1992. ako je zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu podnesen do 30. lipnja 1992. uz odgovarajuću primjenu odredaba članka 14.  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 77/92).

 

Članak 117.

 

Odredba članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 77/92) primjenjuje se od 1. srpnja 1992. godine.

 

Članak 118.

 

Ministar rada i socijalne skrbi u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 82/01) donijet će provedbeni akt kojim će utvrditi mjesečne svote osobne invalidnine, dodatka za njegu i pomoć druge osobe, obiteljske invalidnine, dodatka za pripomoć u kući i svotu osnovice za određivanje opskrbnine sukladno odredbi članka 6., 13. i 17. toga Zakona.

 

 

Članak 119.

 

Zahtjev za priznavanje svojstva civilnog invalida rata po osnovi oštešenja organizma nastalog zbog bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 8. stavka 2. Zakona o zaštiti vojnih i civlinih invalida rata (NN br. 33/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94 i 108/95) može se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 103/03). 
Zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po osnovi osobe koja je od bolesti dobivene, odnosno pogoršane ili ispoljene pod okolnostima iz članka 8. stavka 2. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 33/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94 i 108/95), umrla u roku od godine dana od dana zlostavljanja, odnosno otpuštanja iz zatočeništva, a protekao je rok iz članka 75. stavka 3. toga Zakona, može se podnijeti u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 103/03).

 

Članak 120.

 

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (NN br. 103/03) nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, po službenoj dužnosti provest će postupak i u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona donijet će novo rješenje o pravu na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe i ortopedski dodatak, za korisnike tih prava koja su ostvarili do stupanja na snagu toga Zakona, a kojima je postotak oštećenja organizma utvrđen za stalno zbog PTSP-a ako je PTSP djelomično ili u cijelosti utjecao na ukupni postotak oštećenja organizma.
Rješenja donesena temeljem stavka 1. ovoga članka podliježu reviziji. Reviziju obavlja nadležno ministarstvo. Ako je protiv prvastupanjskog rješenja podnesena žalba, o reviziji i žalbi rješava se istim rješenjem.
Ako vojni, odnosno civilni invalid rata u postupku iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne pristupi pregledu ili na drugi način onemogući da nadležno liječničko povjerenstvo dade nalaz i mišljenje, donijet će se rješenje o prestanku prava. Pravo prestaje od prvog dana idućeg mjeseca od donošenja prvostupanjskog rješenja.
Kad se pravo po rješenju donesenom po odredbama ovoga članka smanjuje ili gubi, pravo se smanjuje ili gubi od prvog dana idućeg mjeseca nakon konačnosti prvostupanjskog rješenja.

 

Članak 121.

 

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. srpnja 2002. godine.